RAZVOJ GOVORA KOD NAŠIH MALIH DRUGARA :)

Mnogi roditelji sa nestrpljenjem iščekuju momenat kada će njihov mališan da progovori. Na razvoj govora utiče više faktora, kao što su genetski faktori, inteligencija, neoštećen sluh, razvijenost govornih organa, ali postoji i jedan bitan i nezamenljiv faktor, a to je podsticaj sredine.

Razvoj govora i izgovora glasova kod svakog deteta je individualan i postupan. Već po rođenju kroz plač se ostvaruju prvi kontakti govornih organa. U 2.i 3. mesecu započinje gukanje. O gukanju govorimo onda kada dete počinje da izgovara pojedine glasove koji među sobom još nisu odvojeni. Do kraja 6. meseca beba kroz brbljanje koristi svoj glas da iskaže svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo. U daljem razvoju govora dolazi do udvajanja slogova, pa deca izgovaraju „ba – ba „ , „ma – ma“. Tako su ponosne bake uverene da je njihovo unuče prvo izgovorilo „reč“ baba, ali na njihovu žalost, ovi udvojeni slogovi nemaju značenje. Dete je progovorilo onog trenutka kada prvi put svesno izgovori / upotrebi reč koja ima značenje. Različito je vreme kada deca izgovaraju prvu reč. To se može desiti u 9. mesecu, a kod neke dece u 15, 16. mesecu. Te prve reči su imenice, ali izražavaju njegovu težnju za nečim, potrebu za nečim ili pak odbijanje prema nečemu. Tako, ako dete kaže „mama“, to može značiti: „Mama, uzmi me“, „ Mama, gladan sam“, „Mama, hladno mi je „. Isto tako kada kaže „lopta“, može značiti: „ Daj mi loptu“. Posle imenica, dete „osvaja“ glagole, potom priloge, a onda zamenice. Kada napuni 18 meseci ima takozvani aktivni rečnik od deset do dvadeset reči, spontano imenuje predmete ( uglavnom one koje odrasli imenuju i koja su u detetovoj neposrednoj blizini ), a isto tako i razume naredbe odraslih, kao što su :“ donesi…“, „ sedi na stolicu“.

Da bi dete progovorilo veliki uticaj predstavlja sredina. Roditelji moraju imati stalan kontakt sa detetom. To se može postići zajedničkom igrom koja uključuje komunikaciju i interakciju. Kada ste primetili da je dete savladalo jednu reč, dodajte uz nju još par kako biste mu pomogli da proširi vokabular. Na primer, uz reč „voz“ dodajte prideve „plavi“, „brzi“. Za stimulisanje razvoja detetovih govornih sposobnosti, iskoristite situaciju u kojoj se nalazite. Često ponavljanje reči pomoćiće detetu da ih memoriše. Gledanje slikovnica i pokazivanje fotografija, na primer, životinja uz oponašanje njihovih glasova, podstaćiće dete da ih imenuje i samo izgovori.

Tekst pripremila:

Maja Cvejić, psiholog i medicinska sestra vaspitač